Nice to heat you...
Cjenik i katalog

Kako rade infracrveni grijači

Način rada infracrvenog grijanja

Više od vrućeg zraka: Razlike između konvencionalnih sustava grijanja i IR grijača

Konvencionalni sustavi grijanja poput dizalica topline, peći na pelete, plinskih ili uljnih grijača rade na principu konvekcijske topline. Konvekcijska toplina djeluje tako da prvo zagrijava zrak, koji zatim zagrijava ljude u prostoriji. Ovaj proces stvara neugodnu unutarnju klimu zbog visokih temperatura zraka za grijanje, kretanja zraka i nejednakih slojeva toplog i hladnog zraka. Osim toga, zagrijani sobni zrak se brzo mijenja hladnim, svježim zrakom kada se otvore vrata i prozori, što znači da se nakon svakog provjetravanja mora ponovno zagrijati – neučinkovit i prije svega skup koncept grijanja, koji povrh toga od toga stvara primjetnu toplinu tek nakon dužih razdoblja grijanja. Osim toga, zrak se isušuje grijanjem s konvekcijskim sustavima grijanja, a niska vlažnost dovodi do stalne raspodjele čestica prašine i time do povećanog onečišćenja prašinom, što može biti posebno problematično za starije i osjetljive osobe, kao i alergičare.

A kako radi IC grijač?

Infracrvena grijalica pak ne grije zrak, nego zidove i sve predmete i ljude u prostoriji. Infracrveno zračenje pohranjeno u zidovima i namještaju zatim ravnomjerno zrači kao blaga toplina. To je potpuno prirodan proces - slično kao što radi kaljeva peć ili kako sunce grije tlo i tijelo prilikom sunčanja. Tako stvoreni toplinski valovi gotovo da i ne utječu na kretanje zraka i osiguravaju stalnu, ugodnu razinu vlažnosti. Zrak tako ostaje svjež i bez prašine, a ravnomjerno prozračivanje prostorije nema negativnih učinaka na učinak grijanja. Osim toga, infracrvena toplina se intenzivnije percipira zbog svog izravnog učinka - do 2° do 3° C toplije nego kod konvencionalnih konvekcijskih sustava grijanja.
Neučinkovita distribucija topline pri korištenju konvekcijskog grijanja
Učinkovita distribucija topline pri korištenju infracrvenog grijanja

Nedostaci konvekcijskog grijanja

  • Visoki troškovi nabave
  • Troškovi tekućeg održavanja
  • Niži životni vijek i vrlo skupo obnavljanje
  • Dodatna struja i drugi prateći troškovi poput dimnjačarske usluge i sl.
  • Nepovoljan raspored temperature u prostoriji (hladno na podu, vruće pod stropom)
  • Visoki gubici energije zbog velikih ventilacijskih gubitaka (30-40%) i time dodatni troškovi grijanja
  • Nezdravija klima u prostoriji zbog velikog stvaranja prašine i sušeg zraka
  • Potreban dodatni prostor za skladištenje npr. peleta, ulja itd.
  • Ogroman gubitak topline zbog stvaranja topline u vanjskoj prostoriji (termo u drugoj prostoriji)
  • Često neprivlačan dizajn